Pomakonline - Magazin za društveni razvitak

Wednesday
Jan 17th
  • Prijava
  • Registracija
    Registracija
    Polja označena asteriskom (*) su obavezna.
    Ime: *
    Korisničko ime: *
    E-mail: *
    Šifra: *
    Potvrda Šifre: *
  • Traži
Veličina teksta
  • Increase font size
  • Default font size
  • Decrease font size
Naslovnica arrow Projekt Pomak arrow Društvena odgovornost arrow Vitezovi okruglog stola hrvatske društvene odgovornosti
Vitezovi okruglog stola hrvatske društvene odgovornosti
Narcisa Bošnjak   
Utorak, 31 Oľujak 2009

Je li društvena odgovornost Sveti gral hrvatskog poduzetništva?Društveno je odgovorno poslovanje godinama bilo samo polazište za marketinšku promociju kroz donacije. Danas se srećom stanje mijenja i društveno odgovornim tvrtkama smatraju se one sa širom odgovornošću prema van, ali i unutar tvrtke. U vrijeme krize posebice se često spominje i diskutira na temu DOP-a pa ne čudi da okrugle stolove i konferencije na ovu temu organiziraju i medijske kuće. Indeks DOP-a nedavno je zaživio i u nas, no u prvoj anketi prošle godine prijavile su se samo 32 tvrtke, a među njima nisu bila mnoga zvučna imena, čulo se, između ostaloga na okruglom stolu o tom zašto i kako biti društveno odgovoran, koji je organizirao Večernji list. U njemu su sudjelovali pojedinci čija se imena danas u Hrvatskoj često vežu u priču o društveno odgovornom poslovanju, a s nekima od njih već smo ranije i razgovarali u rubrici Insider našeg web magazina

  • Alen Kišić, pomoćnik predsjednika uprave za ljudske potencijale i odnose s javnošću u građevinskoj tvrtki Team,
  • Žarko Horvat, direktor industrijske ekologije u Holcimu,
  • Snježana Bahtijari, direktorica komunikacija i društvene odgovornosti u Ericssonu Nikoli Tesli,
  • Andreja Pavlović, konzultantica iz Hauske i partnera,
  • Boška Trbojević, direktorica odjela za komunikacije i odjela odnosa s javnošću u Coca-Coli

Iako za sada velik broj tvrtki koje su usvojile DOP nemaju od toga izravne koristi, zbog definiranog strateškog razvitka ipak osjećaju pogodnosti pa će njihova konkurentnost dugoročno zacijelo biti veća, istaknuto je.

Žarko Horvat - HolcimTvrtke u Engleskoj koje su certificirane za DOP, na natječajima za posao imaju prednost. Trenutačno se primjena takve prakse razmatra i u EU. A domaće tvrtke nadaju se da će se takva praksa s vremenom primijeniti i kod nas.
„Sada se, primjerice, na prihvatljivost ponude često gleda isključivo s financijske strane, bez obzira na to što je možda riječ o ponudi tvrtke koja ne prakticira odgovorno poslovanje, primjerice, ne uplaćuje redovito plaće zaposlenicima. Zato je trenutačno i upitno što se osim vlastite zadovoljštine ispunjavanja etike poslovanja još dobiva od DOP-a.  Kod nas jako malo ili ništa, barem ne kratkoročno“, tvrdi Alen Kišić iz tvrtke Team, u kojoj vjeruju u takvo poslovanje.

„Trenutačno se možda ne dobiva mnogo“, smatra Žarko Horvat, „jer se mi ponašamo odgovorno, a pojedinci ne te imamo javni sektor koji to i tolerira, a primjerice pri javnoj nabavi uzimaju se u obzir i oni koji zapošljavaju radnike na crno jer su jeftiniji. Dakle, nešto što je nedopustivo postaje obrazac ponašanja. Ili, primjerice, zašto bi kompanija uložila dva milijuna kuna za zaštitu okoliša kada nećete doći “na tapetu” ili biti u medijima ako platite možda i deset puta manji iznos lokalnom nogometnom klubu. I samo vas tako čelnici lokalne samouprave žele štititi. Ili pak ako isporučite posao za koji ćete biti plaćeni za pola godine. Vi ste, znajući da imate konkurentan proizvod, digli kredit u banci i zaposlili ljude da rade za vas, a sada im morate reći da čekaju svoju zarađenu plaću šest mjeseci. Stvarni život nas gazi“, rekao je na konferenciji Horvat, koji ipak tvrdi da dugoročno sigurno postoji korist od DOP-a.

DOP je neophodan

ZAKLJUČCI
DOP treba nagrađivati - ne kažnjavati

Snježana Bahtijari
- S DOP-om se mnogo dobiva jer ako vam je sastavni dio poslovne strategije, onda je budućnost čitave kompanije, vaših zaposlenika, kupaca, partnera, dioničara i drugih vezanih uz to.

Andreja Pavlović
- Ako imate zajednicu u kojoj se DOP nagrađuje, a ne kažnjava, onda se tvrtke dovode u tržišni položaj gdje svi ravnopravno konkuriraju, a zatim oni koji bolje posluju stječu konkurentnu prednost.

Boška Trbojević
- Društveno odgovorna tvrtka uvijek će tražiti područja u kojima se može popraviti i biti bolja, kako bi uspjela bolje ispuniti i sva očekivanja svojih zainteresiranih strana.

Žarko Horvat
- Razumijem da danas, u situaciji u kojoj se nalazimo, gdje se mi ponašamo odgovorno, a pojedinci ne, uz javni sektor koji to i tolerira, DOP nema velike koristi, ali dugoročno sigurno ima.

Alen Kišić
- Kada zaposlenicima ponudite edukaciju ili zdravstveni pregled oni to neće prepoznati, ali ako date novac, to će bolje prihvatiti. Zato je potrebno educirati ljude o tom zašto je DOP nešto što treba cijeniti. I od strane ljudi u kompaniji i izvan nje.

Horvat dodaje da DOP ipak „nije rezultat toga što smo se danas odlučili biti odgovorni, nego je on dio našeg posla“. U Velikoj Britaniji, koja je daleko napredovala s DOP-om, tvrtke same odlaze na edukacije jer znaju da im je DOP neophodan. I žele čuti kako to raditi jer im je tako lakše poslovati. No kod nas možemo poslovnoj zajednici protumačiti zašto je to važno, ali se odgovorno poslovanje ne cijeni, napomenula je Horvat.

I bez obzira na još uvijek manjak prednosti koje bi DOP mogao donijeti, ipak, puno je potvrda koji govore o isplativosti takva ponašanja, jer ga većina klijenata prepoznaje, kao i zasposlenici, a takva tvrtka ima i sigurno veće mogućnosti zdravog razvitka.

Snježana Bahtijari, pak, tvrdi da se od DOP-a mnogo dobiva jer ako je on sastavni dio poslovne strategije, onda je budućnost cijele kompanije, zaposlenika, kupaca, partnera, dioničara i drugih vezana uz to.

„U našem slučaju odgovorno poslovanje je kada nas investitor kojem smo napravili zgradu nazove, kada je zadovoljan i daje nam dalju mogućnost da se javimo na natječaj. Dakle, kada vas okolina prepoznaje onda i postoji odgovorno poslovanje, bilo da je riječ o zaposlenicima, investitorima, ili široj javnosti“, dodaje kaže Kišić.

Andreja Pavlović, kaže da je u visokorazvijenim zemljama zapada DOP proizašao iz niza skandala u poslovnoj zajednici.

„Danas se sve više traži da jednaka pravila odgovornog ponašanja vrijede za sve, a ne samo za poslovnu zajednicu, pa su tako sve glasniji zahtjevi da i udruge, međunarodne organizacije i vlade odgovorno postupaju. Ako imate zajednicu u kojoj se DOP nagrađuje, a ne kažnjava, onda se poduzeća dovodi u tržišni položaj gdje svi ravnopravno konkuriraju, a zatim oni koji bolje posluju, razumiju svoje tržište, potrošače i društveno okružje, stječu konkurentnu prednost“, smatra Pavlović te dodaje da se DOP kod nas još uvijek shvaća kao filantropija. Razvitka je još uvijek prisutan, ali HGK i HR PSOR uložili su značajan napor da odrede kriterije za procjenu svojih društveno odgovornih praksi.

Važno je prepoznati i izbjeći zamke

„Indeks DOP-a napravljen je u cilju da se praksa u svim područjima društvene odgovornosti učini transparentnom i usporedivom te kako bi se izbjegla zamka da se DOP veže samo za sponzorstva i donacije koje se marketinški često zloupotrebljavaju. Htjeli smo na primjeru najrazvijenijih svjetskih alata u ovom području stvoriti hrvatskim prilikama prilagođen indeks koji omogućava našim poduzećima dobrovoljno izvještavanje o svom utjecaju na okolinu kroz ekonomsku, društvenu i okolišnu dimenziju. Zbog toga smo smatrali da je i bitno obuhvatiti sva područja DOP-a, pa je tako Indeks kroz 119 pitanja usmjeren na šest izdvojenih cjelina – ekonomska održivost, uključenost DOP-a u poslovnu strategiju, radna okolina, tržišni odnosi, zaštita okoliša i odnosi sa zajednicom. Kada se to sve poveže, dobije se jasna slika o tome kakva je kompanija u pojedinom području u smislu njezine stvarne odgovornosti prema zainteresiranim stranama“, upozorava Bahtijari.

„DOP služi kao mjerilo za uspoređivanje i pridonosi konkurentnosti tvrtke. I što je više njih koji posluju po tim načelima, konkurencija je veća. Upravo stoga postoji interes svake kompanije da se prikaže kao društveno odgovorna, ali vjerodostojno jer je iluzija da možete govoriti da se tako ponašate, a usporedno su u vašoj tvrtki evidentirani loši primjeri“, kaže Horvat.

Pavlović dodaje da ni jedna kompanija nije izgradila dobru reputaciju iznoseći krive podatke o svom poslovanju te da se to može raditi samo neko vrijeme, no da s vremenom problemi izbijaju na površinu. Primjer je Enron koji je neko vrijeme predstavljao uzor društveno odgovorne kompanije, da bi se zatim pokazalo da je to bilo lažno. Prije svega zakazao je sustav korporativnog upravljanja.

„Indeks DOP-a ne bih gledala samo kao na mjerilo nekih njegovih postigunuća do sada, nego i kao alat kojim se može bolje procijeniti u kojim se područjima mogu ostvariti poboljšanja ili unapređenja određenih procesa. A društveno odgovorna tvrtka uvijek će tražiti područja u kojima se može popraviti i biti bolja, kako bi uspjela bolje ispuniti i sva očekivanja svojih zainteresiranih strana“, kaže Boška Trbojević iz Coca-Cole.

DOP jamči dobro „zdravlje“ i stabilnost poslovanja

Boška Trbojević - Coca ColaBahtijari kaže da se u razvijenim zemljama sve više pozornosti posvećuje i drugim elementima poslovanja neke kompanije, a ne samo financijskim rezultatima iako su oni prvi pravi preduvjet za dobro „zdravlje“ i stabilnost poslovanja. „Treba imati na umu da brojevi nisu dovoljni za pravu procjenu uspješnosti kompanije, za to nam trebaju i ostala područja poslovanja“, kaže Bahtijari, koju  fascinira kada vidi prezentacije za investitore i promjenu težišta gledanja s financijskih pokazatelja poslovanja na nefinancijske, koji sve više imaju jednaku težinu kao i financijski. „Investitor ne može procijeniti je li neka kompanija zdrava i može li dugoročno uspješno poslovati samo na temelju financijskih pokazatelja. Sve važnija postaje vizija poslovanja, a to često nedostaje“, nastavlja Pavlović.

„Upravo stoga Indeks DOP-a je pravi alat koji nam daje dobru sliku ukupnosti i uspješnosti poslovanja po svim relevantnim područjima i odnosima sa zainteresiranim stranama. Naš cilj nije istaknuti jednu tvrtku i reći da je ta najbolja, nego sudjelovanje što više kompanija koje će od toga imati koristi, kao i društvo u cjelini“, zaključuje Bahtijari, a Trbojević kaže da indeks može pomoći nekim kompanijama koje su napredovale da još bolje educiraju svoje menadžere koji nisu specijalizirani za DOP.

Hits: 5342
Komentari (0)Add Comment

Napišite komentar
quote
bold
italicize
underline
strike
url
image
quote
quote
smaller | bigger

security code
Upišite prikazane znakove


busy
 
« Prethodna   Sljedeća »

Komentari

Imate ideju, a nemate novca? Slijedite ovih 1...
Moje ime je Valeria Marco, pre 6 meseci, moj poslovni k...
Imate ideju, a nemate novca? Slijedite ovih 1...
Moje ime je Valeria Marco, pre 6 meseci, moj poslovni k...
Imate ideju, a nemate novca? Slijedite ovih 1...
Ja sam Ryan Jeremy po imenu. Živim u Sjedinjenim Ameri...
Imate ideju, a nemate novca? Slijedite ovih 1...
Moje ime je Valeria Marco, pre 6 meseci, moj poslovni k...
Imate ideju, a nemate novca? Slijedite ovih 1...
Trebate li zajmove s niskom kamatnom stopom? Jeste li o...
Decentralizacija je ključ razvoja ruralnog po...
Ja sam Alexander Alexis, privatni zajmodavac i korporat...
Otvoren drugi natječaj razvojnog programa ''P...
Ponuda zajma !!! Mi smo zajam usluga Stephen Williams ...
Virtualni ženski poduzetnički centar s herceg...
Ponuda zajma !!! Mi smo zajam usluga Stephen Williams ...
Imate ideju, a nemate novca? Slijedite ovih 1...
Ponuda zajma !!! Mi smo zajam usluga Stephen Williams ...
Zakon u Hrvatskoj zakida i diskriminira domać...
kupila sam od Vas čaj i izuzetno mi se šećer srušio...

Forum socijalnog poduzetništva IPA Razvoj ljudskih potencijalaThis project is funded by the European Union