|
DM opet najodgovorniji prema zaposlenicima |
|
Saša Bajamić
|
|
Srijeda, 22 Srpanj 2009 |
|
 Odgovornost - konkurentska prednost Istraživanje o najboljim poslodavcima u 2009. godini proveo je portal MojPosao u razdoblju između veljače i lipnja 2009. Istraživanje se provodi treću godinu za redom, a u njemu su ove godine sudjelovale 42 tvrtke i provedeno je među gotovo 4000 njihovih zaposlenika. U ovogodišnjem Istraživanju o najboljim poslodavcima sudjelovale su tvrtke iz svih grana gospodarstva u privatnom, državnom, stranom te domaćem vlasništvu.
Cilj istraživanja bio je saznati u kojim je tvrtkama trenutno najbolje raditi u Hrvatskoj, a na temelju iskustava i percepcije samih zaposlenika. Istraživanjem se nastoji naglasiti kako je odgovorno upravljanje ljudskim resursima jedina dugoročna konkurentska prednost tvrtki, a za potrebe istraživanja korišten je upitnik kojim se procjenjuje organizacijska klima i zadovoljstvo zaposlenika.
|
|
|
6 načina društvene odgovornosti za tvrtke |
|
Narcisa Bošnjak
|
|
Srijeda, 22 Srpanj 2009 |
|
 Kako tvrtka može pomoći zajednici? Rast svijesti o potrebi društveno odgovornog poslovanja mnoge je tvrtke doveo pod znak upitnika. Kako biti društveno odgovoran? Šest je najvažnijih inicijativa u koje možemo svrstati najveći broj aktivnosti povezanih s društvenom odgovornošću, kakve se trenutno prakticiraju u svijetu, a neke od njih polako zaživljavaju i u hrvatskoj praksi:
1. Korporativno promoviranje društvenih ciljeva/podrška rastu brige i svijesti za stanje u društvu (corporate cause promotion).
Korporacija osigurava financijska sredstva, priloge u naturi ili druge korporativne resurse kako bi se razvila svijest o nekom društvenom cilju, odnosno zanimanje za nj ili da bi se u korist tog društvenog cilja prikupila sredstva ili osiguralo sudjelovanje, tj. dobrovoljni rad. Korporacija može sama inicirati promociju i njome upravljati – kao u slučaju tvrtke Body Shop koja se zalaže za zabranu korištenja životinja za laboratorijsko ispitivanje kozmetičkih proizvoda – ili biti glavni partner u nekoj aktivnosti – kao što tvrtka Aleve u cilju prikupljanja sredstava sponzorira akcije „Zaklade za borbu protiv artritisa“ (Arthritis Fondation) – ili može biti jedan od nekoliko sponzora – kao što su tvrtke Lysol, PepsiCo i Fire Stone Tire & Service Centers 2003. godine, zajedno s još mnogima u okviru programa „Čuvajmo Ameriku lijepom“, sponzorirale kampanju za uljepšavanje zemlje „Veliko čišćenje Amerike“.
|
|
|
Izazovi DOP-a: kako biti odgovoran? |
|
Narcisa Bošnjak
|
|
Nedjelja, 21 Lipanj 2009 |
|
 Kako odabrati pravi cilj? Menadžeri i oni koji planiraju programe suočavaju se s izazovom prigodom donošenja značajnih odluka – od izbora društvenog problema u čijem će rješavanju sudjelovati i inovativnog načina na koji će se to činiti, do razvitka i provođenja programa i procjene ishoda.
Izbor primjerenog društvenog cilja
Izazovi su možda najveći baš na samom početku, imajući u vidu da su neka društvena pitanja, kako iskustvo pokazuje, pogodnija za rješavanje od drugih stoga inicijalna odluka ima najveći utjecaj na kasnije programe i rezultate.
|
|
|
Društvenom odgovornošću jačamo društvo i vlastiti brand |
|
Narcisa Bošnjak
|
|
Utorak, 16 Lipanj 2009 |
|
Većina zdravstvenih stručnjaka obećava da ćemo bolje izgledati, bolje se osjećati, bolje raditi, dulje živjeti pod uvjetom da se redovito bavimo tjelesnima aktivnostima. Mnogo je onih koji kažu kako sudjelovanje u korporativnim društvenim inicijativama može pružiti slične koristi. Takvo sudjelovanje izgleda dobro u očima potencijalnih potrošača, investitora, financijskih analitičara i poslovnih partnera, kao i u godišnjim izvješćima, u sredstvima informiranja, a možda čak i u Saboru ili u sudnici.
Zapaženo je da ono djeluje dobro na zaposlenike, postojeće klijente, dioničare i članove upravnih odbora, a sve više je dokaza i da čini dobro – kako društvu, tako i brendu, što sa svoje strane utječe i na krajnji rezultat. Postoji i mišljenje kako korporacije koje uživaju veliki ugled zbog svoje društvene odgovornosti zapravo dulje traju.
|
|
|
Suvremeni trendovi u društveno odgovornom poslovanju |
|
Narcisa Bošnjak
|
|
Petak, 29 Svibanj 2009 |
|
Tijekom 90-ih godina prošloga stoljeća bile su vidljive naznake sve većih davanja od strane korporacija, intenzivnije izvješćivanje o korporativnim inicijativama iz područja društveno odgovornog poslovanja, uspostavljanje korporativne društvene norme kako se čini dobro te očigledne tranzicije od davanja kao obveze k davanju kao izabranoj strategiji, uočavaju mnogi stručnjaci među kojima i Nancy Lee, na što se intenzivnije osvrće u svojoj knjizi DOP - suvremena teorija i najbolja praksa.
Bolja povezanost i davanja društvu
Dobrotvorni prilozi od strane profitnih organizacija s 9.6 milijarda dolara 1999. povećali su se na 12.19 milijarda samo tri godine kasnije, navodi publikacija Giving USA. Izvršna studija Cone/Roper's iz 2000. godine utvrdila je kako 69% tvrtki u budućnosti planira povećati doprinose društvu. Važno je napomenuti kako su ove dobro poznate studije više od desetljeća bile od presudne važnosti za osiguranje stalnog istraživanja stavova korporacija o uključivanju u inicijative DOP-a. U svojim istraživanjima anketiraju i potrošače, ali i zaposlenike i rukovoditelje.
|
|
|
I nezagađenom hranom odgaja se društveno odgovoran pojedinac |
|
Željka Mandić
|
|
Ponedjeljak, 18 Svibanj 2009 |
Poslovica "zrno po zrno – pogača", možda bi bila najkraći mogući opis početaka rada Ekološkoga imanja "Zrno", osnovanog 1988. godine. Najstarije je to ekološko imanje u Hrvatskoj, smješteno u malom selu Habijanovcu, pedesetak kilometara istočno od Zagreba. Počelo je sadnjom, slikovito ili doslovno – zrna, a danas je ovo veliko imanje i prvo koje je u Hrvatskoj 1995. godine dobilo priznanje EKO – OSKAR za zaštitu okoliša u poljoprivredi i šumarstvu. Ovo je imanje, kaže vlasnica i voditeljica, Zlata Nanić, jedinstvena oaza u kojoj se ne koriste niti mineralna gnojiva ni pesticidi. I krumpirove se zlatice uklanjaju ručno – kemiji na "Zrnu" nema mjesta. I u tome, je, vjeruju svi koji sudjeluju u radu "Zrna" suština njihove društvene odgovornosti. "Vjerujemo da proizvodnja, uzgoj zdrave hrane duboko pripada u društveno odgovorno ponašanje. Prirodna prehrana, nezagađena pesticidima i drugim otrovima, znači odgovornost prema čovjeku, prema zajednici. Naša je misija i druge o tome što više informirati. Stoga organiziramo razne radionice i seminare, a zainteresiranih je sve više. Neki žele promijeniti stil života, neki se početi baviti uzgojem", priča Zlata Nanić, zaljubljenica u prirodu i zdravlje.
|
|
|
«« Početak « Prethodna 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 Sljedeća » Kraj »»
|
| Stranice 55 - 60 od 108 |