Pomakonline - Magazin za društveni razvitak

Sunday
Apr 20th
  • Prijava
  • Registracija
    Registracija
    Polja označena asteriskom (*) su obavezna.
    Ime: *
    Korisničko ime: *
    E-mail: *
    Šifra: *
    Potvrda Šifre: *
  • Traži
Veličina teksta
  • Increase font size
  • Default font size
  • Decrease font size
Naslovnica arrow Blog arrow Jesmo li svjesni diskriminacije u društvu?
Jesmo li svjesni diskriminacije u društvu?
Karolina Krpeljević   
Petak, 20 Studeni 2009

Image
Protiv diskriminacije
U četvrtak 12. studenoga 2009. naše ceste osvanule su ukrašene novim plakatima koji su se ozbiljnije pozabavili vrlo čestim oblicima diskriminacije u društvu, a neke od tih oblika mi uzimamo zdravo za gotovo kao dio naše kulture i tradicije. Upravo zbog toga što ih tako olako prihvaćamo nužno je osvjestiti sve građane o tome što diskriminacija zapravo jest. Kampanju za suzbijanje diskriminacije  pučkog pravobranitelja i Centra za mirovne studije izradila je reklamna agencija Bruketa i Žinić OM, koja se provodi putem plakata provokativnih sadržaja i letaka koji će svratiti pozornost hrvatskim građanima na Zakon o suzbijanju diskriminacije koji je stupio na snagu 1. siječnja 2009. godine.

Osnovni cilj ove kampanje je pružiti građanima što više informacija o diskriminaciji, kako se ona očituje u svakodnevnome životu i što možemo učiniti ako diskriminaciju uočimo ili smo joj sami izloženi. Tako jedan od plakata prikazuje znak upozorenja sa tekstom: „OPREZ! Žena za volanom“ što je vrlo često dio zabavnih šala o razlikama između muškaraca i žena, a da nismo ni svjesni da je to diskriminacija.

Stupanjem na snagu Zakona o suzbijanju diskriminacije 1. siječnja 2009. godine pučki pravobranitelj postao je središnje tijelo nadležno za suzbijanje diskriminacije. Jedna od osnovnih zadaća pučkog pravobranitelja kao središnjeg tijela je postupanje po prijavama radi diskriminacije, a jednako tako i praćenje kretanja prijava protiv diskriminacije.

Diskriminacija najveća u Zagrebu?

Prema izvješćima pučkog pravobranitelja broj prijava radi diskriminacije tijekom godina ostaje gotovo uvijek na istoj razini, samo se sve više razlikuju osnove po kojima je osoba diskriminirana. U 2008.g. zaprimljeno je 1560 prijava od čega je 72% bilo riješen odmah u toj godini što govori da institucija pučkog pravobranitelja funkcionira dosta brzo i učinkovito.

Zanimljivo je da Zagreb prednjači po broju pritužbi za diskriminaciju, ali to nije nužno odraz razine diskriminacije u ovom gradu već možda više razine osvještenosti ljudi o tome što je diskriminacija kao i osvještenost da se diskriminacija mora prijaviti i sankcionirati.

Međutim kada detaljnije pogledamo to izvješće primjetit ćemo da se većina tužbi odnosi na pravno imovinske odnose kao posljedica rata (priznavanje statusa izbjeglice, povratnika), te tužbe branitelja zbog dodjele statusa i mirovina. Zatim su tu tužbe radi stjecanja državljanstva, status zatvorenika u zatvorima te primjedbe na postupak primanja u javne službe. Većina tih tužbi dakle odnosi se na pritužbe na javne službe i njihove službenike, ali najveći broj diskriminatornih radnji događa se zapravo u našoj najbližoj okolini.

Što je diskriminacija?

Diskriminaciju na barem jednoj od mogućih osnova osjeti gotovo svaki građanin, ali vrlo rijetko regiramo i češće se priključimo takvom diskriminatornom stavu nego da se borimo protiv njega. Razlog tome je slaba osvještenost o diskriminaciji kao i kako se nositi s time, odnosno boriti s time.

Najjednostavnije rečeno, diskriminacija jest nedopušteno i neopravdano razlikovanje osoba na osnovu  karakteristika navedenih u Zakonu o suzbijanju diskriminacije (npr., rase ili etničke pripadnosti ili boje kože, spola, jezika, vjere;).

Prvo i osnovno je da shvatimo da diskriminacija ima mnogo oblika i može biti temeljena na različitim osnovama.

Neki od osnova po kojima se sve može diskriminirati ljude su nam opće poznati, ali naš zakon štiti nas i od nekih manje poznatih vrsta diskriminacije, a među njima su:

  • rasa ili etnička pripadnost ili boja kože
  • spol
  • jezik
  • vjera
  • političko ili drugo uvjerenje
  • nacionalno ili socijalno podrijetlo
  • imovno stanje
  • članstvo u sindikatu
  • obrazovanje
  • društveni položaj
  • bračni ili obiteljski status
  • dob
  • zdravstveno stanje
  • invaliditet
  • genetsko naslijeđe
  • rodnog identiteta i izražavanje
  • spolna orijentacija

Čim sam pročitala po kojim je sve osnovama zabranjeno diskriminirati rema našem zakonu zapitala sam se koliko je onda ustavan novi Zakon o umjetnoj oplodnji koji nevjenčanim parovima brani taj postupak?

S obzirom na opise o tome koji oblici diskriminacije postoje rekla bi da se radi o izravnoj diskriminaciji.

Izravna diskriminacija je postupanje kojim se osoba stavlja ili je bila stavljena ili bi mogla biti stavljena u nepovoljniji položaj od druge osobe u usporedivoj situaciji. Primjer toga je u prošlosti pravilo da crnci nisu smjeli sjediti u prednjem dijelu autobusa, odvojene škole i sl.
Neizravna diskriminacija postoji kada naizgled neutralna odredba, kriterij ili praksa, stavlja ili bi mogla staviti osobe u nepovoljniji položaj po nekoj od diskriminacijskih osnova  u odnosu na druge osobe. Primjer toga su ulazi u neke naše vladine institucije koji nisu prilagođeni za invalide, dakle nitko im ne brani, ali im zapravo niti ne omogućava da dođu do javnih službenika.

Kako iskorjeniti diskriminaciju?

Borba protiv diskriminacije počinje u samoj obitelji i najužem krugu prijatelja i poznanika. Obratite pozornost na koji način ocjenjujete ljude, kako ih etiketirate. U našem sustavu vrijednosti ukorjenile su se mnoge predrasude kojih nismo niti svjesni, a predrasude se najlakše razbijaju na način da steknemo vlastito iskustvo. Proširite zato svoj krug poznanika, posjetite mjesta koja su vam nepoznata i upoznajte nove poglede na svijet i način života. Ovo je samo jedan od načina da razvijete vlastitu osobnost i odbacite naučene stereotipe te se rješite vlastitih diskriminatornih stavova.

Sljedeći korak je utjecaj na vašu najbližu okolinu, a pri tome mislim na utjecaj na djecu. Treba imati na umu da naši stavovi oblikuju i njihove pa je izuzetno važno paziti što ih učimo. Oni su rođeni bez predrasuda i nadam se da će tako i odrasti.

Najteže je iskorjeniti diskriminaciju među radnom okolinom i sličnom okruženju. Ovisno o otvorenosti osoba koje vas okružuju diskusija može pomoći i možete postići velike rezultate samo ako nekoga upozorite da su neke rječi ili djela diskriminatorni, ali najveći problem je u onim okolinama koje su krute i zatvorene.

Obično se kaže da je nabolje vođenje ono sa vlastitim primjerom, što znaći da je umjesto diskusije koja može prerasti u svađu bolje pokazati kako je ljepo živjeti bez predrasuda, kako se divno družiti sa različitim ljudima i naučiti nove stvari. Primjerice: ako ljudi u vašoj okolini diskriminiraju sugrađane koji su porijeklom iz nekih zemalja, vi uvijek možete ispričati kako je divna bila večera koju su ti ljudi spremili po svom nacionalnom receptu, kakve običaje imaju. Time ne ulazite direktno u konflikt već samo pokazujete da druženje s njima ima predivnih strana i da je to obogaćivanje života.

Protiv diskriminacije se nije lako boriti, ali je još teže živjeti u okolini koja potiče osjećaje mržnje i ljutnje.

Hits: 2635
Komentari (0)Add Comment

Napišite komentar
quote
bold
italicize
underline
strike
url
image
quote
quote
smaller | bigger

security code
Upišite prikazane znakove


busy
 
« Prethodna   Sljedeća »
Ured za udruge Vlade RH Nacionalna zaklada za razvoj civilnoga društva Udruga Linux korisnika Osijek Hrvatski energetski web portal Hrvatski poslovni savjet za održivi razvoj Portal civilnoga društva Zajednica za društveno odgovorno poslovanje Socijalna uključenost Nacionalna mreža za DOP Vaš link ovdje Vaš link ovdje Vaš link ovdje Vaš link ovdje Vaš link ovdje Your ad here Your ad here Your ad here

Forum socijalnog poduzetništva IPA Razvoj ljudskih potencijalaThis project is funded by the European Union