Pomakonline - Magazin za društveni razvitak

Kolumbijac Felipe Vergara

Latinska je Amerika jedna od najneujednačenijih regija na svijetu kad je riječ o dohotku po glavi stanovnika. Država je to u kojoj neki ljudi žive u ekstremnom siromaštvu, ali postoji i enorman kapital koji se općenito ne usmjerava u socijalno poduzetništvo ili inovativne filantropske modele. Umjetnici poput Shakire učinili su mnogo više od većine kako bi demonstrirala dobrotvorna ulaganja mogu imati pozitivan utjecaj na primjerice ponovno otkriveno obrazovanje.

No, postoje mnoge lokalne organizacije posvećene promoviranju socijalnog poduzetništva u Južnoj Americi. Tržišni pristupi u borbi protiv siromaštva u regiji uključuju nove fondacije poput Voxa u Brazilu, Inversora u Kolumbiji i razvoj poduzetničkih upravitelja poput FUNDES-a i grane socijalnog poduzetništva u Ashoka fondaciji. Koncept podrške za poduzetništvo naglasak stavlja na nedostatak ključnih igrača u mnogim državama Latinske Amerike, uključujući one iz javnog sektora i sveučilišta.

Felipe Vergara je socijalni poduzetnik koji je osnovao kolumbijski temelj socijalnog poduzetništva Lumni. Felipe je bivši profesor i ozbiljni poduzetnik s nepokolebljivom predanošću obrazovanju. Godine 2001. radio je s naučnikom Miguelom Palaciosom na implementiranju pravednog pristupa u financiranju obrazovanja. Lumni financira obrazovanje studentima u zamjenu za mali fiksni postotak njihovih budućih prihoda iz unaprijed dogovorenog razdoblja.

Potrebno je preskočiti i strahove

Svaku temu ili ideju kroz vrijeme poprate i mitovi. Tako je i sa socijalnim poduzetništvom. Međunarodna neprofitna organizacija NESst, snažno usmjerena upravo razvoju socijalnog poduzetništva i kao „pokreta“ koji treba dati dodatni zamah gospodarstvenoj aktivnosti, ali i kao sredstvu jačanja održivosti civilnog društva, već prepoznaje mitove koji prate temu socijalnog poduzetništva.

Iako je socijalno poduzetništvo u Hrvatskoj mlada aktivnost, neki od mitova, mogli bismo reći, već se mogu prepoznati i kod nas. Naime, postoje mnogi mitove vezani uz poduzetničke aktivnosti u neprofitnom sektoru. Potpuno neupućenima u svijet socijalnog poduzetništva, ili civilnog društva općenito, zvuči čak i zbunjujuće o kakvom se uopće poduzetništvu govori i radi u neprofitnom sektoru?! Nisu li profit i poduzetništvo neraskidive, neodvojive kategorije? I kakvo je to poduzetništvo koje je  - neprofitno?  Pitanja su to koja uglavom postavljaju oni koji nemaju iskustva ili pobliže kontakte s civilnim sektorom. No, činjenica je da su i mnogi mitovi proizašli iz strahova i otpora civilnoga sektora prema poduzetničkim aktivnostima. Zašto? Možda su razlozi upravo u mitovima. Evo najčešćih.

Indijac Vinoba Bhave

Socijalni poduzetnik je pojedinac koji pridonosi velikim društvenim promjenama primjenjujući ideje 'pravog' (poslovnog) poduzetništva u rješavanju problema zajednice. Ono što stvarno poduzetnika čini različitim u odnosu na njegove velike poslovne kolege je sposobnost i spremnost na preuzimanje rizika i njegove vještine za rješavanje problema. Čini se da primjena tih dviju vještina na društvene probleme uistinu može utjecati na rješavanje istih.

Pojedinci u socijalnom poduzetništvu sudjeluju jako dugo vremena. Rani primjeri socijalnog poduzetništva uključuju Florence Nightingale, koja je osnovala prvu školu za medicinske sestre, Vinobu Bhavea, koji je utemeljitelj indijskog pokreta Darovi zemlje (Gift of the Land ili Land Gift) i Johna Muira, osnivača Sierra Cluba. U svakom slučaju, ovi su pojedinci iskoristili priliku za donošenje velikih promjena u društvu.

Pojam socijalnog poduzetnika bio je skovan 70-ih i 80-ih kako bi opisao individualce koji sudjeluju u tada rasprostranjenim i popularnim društvenim preobrazbama. Profesionalne organizacije kao što su Nacionalni centar za socijalno poduzetništvo (National Center for Social Entrepreneurship) bili su uspostavljeni kako bi pomogli poticanje novih poduzetnika.

Marty Nemko

Imao samo brojne klijente koji su vjerovali da je kapitalizam zao, pa za njih u obzir dolazi samo za neprofitne organizacije ili državu. Često ih upoznajem s drugim mogućnostima koje im nude priliku za dobru zaradu uzimajući u obzir njihove neprofitne vrijednosti. To se zove socijalno poduzetništvo.

Kim (izmišljeno ime) jedna je od mojih antikapitalističkih klijentica. U dobi od 36 godina, unatoč prvostupničkom obrazovanju iz povijesti, magisteriju iz novinarstva na Berkeleyu i diplomi prava, zarađivala je manje od 20.000 dolara godišnje i jedva preživljavala.

Kada sam ju upitao do kojih joj je stvari stalo, odgovorila je: „Voljela bih da je u društvu manje individualizma i više zajedništva.“ Rekla je da voljela slušati priče svojih djeda i bake o Velikoj krizi, tijekom koje su stanovnici u kvartu skrbili jedni o drugima. Tada sam ju upitao zašto ne bi napisala knjigu pod nazivom „Zajedništvo: zašto smo ga izgubili? Kako da ga vratimo”. Zatim, na temelju onoga što si naučila, pokreni poslovno savjetovalište u kojem možeš pomoći stanovnicima iz istog kvarta da se povežu. Nakon kratkotrajne odbojnosti zbog pomisli da mora tražiti novac, ozbiljno je to uzela u razmatranje.

Joel Tranmer učinio je korak dalje od samog razmišljanja. Šetajući jedne hladne noći, primijetio je beskućnika kako spava na ulaznim vratima, pokušavajući se zagrijati novinama. To je Joelu dalo ideju o uporabi recikliranog novinskog papira kao izolacijskog materijala u građevinarstvu – to je jeftinije i manje štetno za okoliš od fiberglasa. Zaradio je dovoljno od tog posla pa je otišao u prijevremenu mirovinu. Danas je predsjednik neprofitne Zemljišne zaklade okruga Napa.

Nagrada biznisu koji pomaže zajednici

Forum socijalnog poduzetništva u suradnji s Ministarstvom rada i mirovinskoga sustava, Uredom za udruge Vlade RH i British Councilom po prvi put u Hrvatskoj dodjeljuje Godišnju nagradu za socijalno poduzetništvo.

Nagrada za socijalno poduzetništvo dodjeljuje se u dvije kategorije:

• GODIŠNJA NAGRADA ZA SOCIJALNO PODUZETNIŠTVO - za postojeći socijalnopoduzetnički pothvat.
• GODIŠNJA NAGRADA ZA SOCIJALNOPODUZETNIČKU IDEJU - ideja za pokretanje novog socijalnog poduzetništva.

Što je socijalno poduzetništvo?

• ostvarujući misiju kojom kreira održivu društvenu vrijednost
• prepoznajući i neumorno tražeći nove mogućnosti ostvarenja vlastite misije
• uključujući se u proces neprekidne inovacije, prilagodbe i učenja
• djelujući hrabro i ustrajno, bez obzira na trenutno dostupne resurse,
• visokim stupnjem odgovornosti prema svim dionicima, okolišu i rezultatima koje ostvaruje.

Socijalno poduzetništvo:

• primjenjuje praktične, inovativne i održive pristupe kako bi pogodovalo društvu u cjelini, s naglaskom na marginalizirane skupine
• kombinira jedinstven pristup rješavanju ekonomskih i društvenih problema odabirom najboljeg od sva tri sektora (civilnog, poslovnog i javnog)
• utemeljeno je na temeljnim ljudskim vrijednostima bez obzira na aktivnost, sektor, te djeluje kao profitna ili neprofitna organizacija.