Pomakonline - Magazin za društveni razvitak

Wednesday
Apr 23rd
  • Prijava
  • Registracija
    Registracija
    Polja označena asteriskom (*) su obavezna.
    Ime: *
    Korisničko ime: *
    E-mail: *
    Šifra: *
    Potvrda Šifre: *
  • Traži
Veličina teksta
  • Increase font size
  • Default font size
  • Decrease font size
Naslovnica arrow Neprofitno poduzetništvo
Neprofitno poduzetništvo
Suradnjom s dizajnerima do kvalitetnijih proizvoda za socijalno poduzetništvo
Saša Bajamić   
Srijeda, 25 Siječanj 2012
Image
Dizajneri i socijalni poduzetnici zajedno

Socijalno poduzetništvo ne mora nužno konkurirati na tržištu proizvodom koji će ljudi kupovati zato što žele dati donaciju. Ono može ponuditi proizvod koji će biti tražen zbog svojih svojstava i kao takav biti generator profita za socijalno poduzetništvo. Kako to postići, kako spojiti dizajn i socijalno poduzetništvo bila je tema [d] razgovora održanog u galeriji Hrvatskog dizajnerskog društva u Zagrebu.

"Cijela je priča o dizajnu u socijalnom poduzetništvu počela radionicama inkluzivnog dizajna koje smo prošle godine održali kroz projekt British Councila u suradnji s URIHO-m i Udrugom za promicanje inkluzije. Taj se projekt nastavlja Udrugom Zvono u Belišću i Udrugom NE-ovisnost u Osijeku. Taj zajednički rad dizajnera i udruga koje se bave socijalnim poduzetnštvom otvara potencijal afirmacije dizajna i njegove pomoći u segmentu socijalnog zapošljavanja", rekla je Sanja Bencetić, voditeljica kolegija Inkluzivni dizajn na zagrebačkom studiju dizajna.

Snažna sinergija inkluzivnog dizajna i socijalnog poduzetništva 

Proces nastajanja radova koje su štićenici URIHO-a i UPI-ja proizveli i izložili u HDD galeriji vodila je Julia Cassim, viši istraživač na Helen Hamlyn Centru pri Royal College of Art, London, predavač i dizajner s 11-godišnjim iskustvom vođenja radionica i projekata inkluzivnog dizajna širom svijeta.

"Slični ćemo proces pokušati proći i u dva mala NGO-a iz Slavonije. Udruga NE-ovisnost svojim štićenicima, bivšim ovisnicima, nudi mogućnost zapošljavanja u vlastitoj zadruzi NEOS. Glavni izvor prihoda trenutno je autopraonica u središtu Osijeka, ali posjeduju malu stolarsku radionicu i tiskarski posao koji za sada ne donose nikakvu zaradu. Želimo to promijeniti i postaviti ta dva posla kao generatore novih prihoda za udrugu. Druga je organizacija Zvono koja posjeduje širok raspon znanja i vještina u izradi rukotvorina, baratanju raznim materijalima, od drveta, gline do tekstila i slično. Njima ćemo pokušati dizajn staviti u ishodište poslovnog modela i nastojati stvoriti inkluzivni model izrade proizvoda ali i same proizvode koje će ponuditi tržištu", predstavila je Julia Cassim svoj novi jednotjedni dizajnerski pothvat kojim će u ožujku pokušati u praksi još jednom dokazati da socijalno poduzetništvo i dizajn mogu stvoriti snažnu sinergiju.

 
POMAKOV SERIJAL | Socijalnim zadrugarstvom do radnih mjesta (2.dio)
Neda Wiesler   
Ponedjeljak, 23 Siječanj 2012

Image
Italija, zemlja domovina zadruga
Zašto su se pojavili različiti oblici zadruga? Pitanje je s kojim nastavljamo ovaj serijal tekstova o socijalnim zadrugama, otkrivajući njihovu povijest kroz koju prepoznajemo i odgovore za današnji trenutak. Povijest otkriva veliku razliku, ideološku, a koja je bila glavnim razlogom formiranja dvaju potpuno različitih oblika zadruga.

One na sjeveru Italije bile su bazirane na laičkom liberalizmu, dok su na jugu prevladavale zadruge katoličke, konzervativne orijentacije. Dolaskom fašizma i jedne i druge su doživjele istu sudbinu. Ne samo što su bile ukinute, već su proganjani i organizatori, pa čak i oni koji su se htjeli prikloniti fašističkim idejama. Nakon završenog perioda dvaju svjetskih ratova, ponovno je trebalo riješiti slične dvojbe ideološke naravi; veliku razliku između ideja socijalista koji su još zadržali strogo revolucionarni duh, od onih katolički konzervativno orijentiranih.

Ipak je privrženost socijalnoj osjetljivosti, koja seže u daleku tradiciju i nasljeđe vlastitih očeva, utemeljitelja, i ovog puta nadišla neslogu i pronašla put svog ostvarenja. Pobijedilo je čvrsto uvjerenje utkano u talijanku kulturnu povijest, da osnova za poštivanje etičnih vrijednosti kao što su poštenje, transparentnost socijalnu odgovornost, te briga i skrb za bližnjega leži u partnerskom odnosu između zadrugara. 

 
URUČENE NAGRADE | ACT Čakovec dobitnik prve hrvatske nagrade za socijalno poduzetništvo godine
Željka Mandić   
Subota, 21 Siječanj 2012
Image
Teo Petričević iz ACT-a prima priznanje

Autonomni centar ACT Čakovec dobio je nagradu za socijalno poduzetništvo godine. Nagradu je primio izvršni direktor ACT-a, Teo Petričević. Statuu koja će i njega i cjelokupno članstvo ACT-a zauvijek podsjećati na to da su prvi dobitnici takve jedinstvene nagrade u Hrvatskoj, uručio mu je Ante Vekić, direktor "Modre niti", društvenog poduzeća kojeg je osnovala Udruga za kreativni razvoj Slap iz Osijeka. Nagradu od 20.000 kuna, bio je jasan Petričević, potrošit će u socijalno poduzetničkoj maniri, za daljnje zapošljavanje. "Hvala svima, svi smo pobjednici",  rekao je Petričević gostima i svojim prijateljima koji su uručenje nagrade popratili iskrenim aplauzom. Bio je uzbuđen, dirnut uručenom nagradom. 

Nagradu za socijalno poduzetničku ideju "odnijelo" je Domaće mlijeko d.o.o. iz Varaždina, a ideja je ta da se otkupljuje mlijeko od malih proizvođača za koje, naprosto, veliki otkupljivači nisu zainteresirani. Dragutin Vincek, primivši nagradu, izrazio je veliku vjeru da je socijalno poduzetništvo pravi poduzetnički put kojeg će i nastaviti.

Događaj za povijest socijalnog poduzetništva u Hrvatskoj 

Dodjela nagrade, bila je - slobodno možemo reći - događaj  za povijest socijalnog poduzetništva u Hrvatskoj. Njome su postavljeni, zapravo, visoki standardi. Organizacijski, nagradnog fonda, publike i uzvanika... Socijalno se poduzetništvo predstavilo u iznimnom svjetlu, optimistično i hrabro za daljni razvoj i budućnost. Sonja Vuković, predsjednica Udruge za kreativni razvoj Slap, koja se već punih 12 godina bavi razvojem socijalnog poduzetništva, istaknula je kako je cilj stvaranje radnih mjesta kroz poslove koje ljudi vole i znaju raditi, a koji stvaraju i društvenu dobrobit. Radimo i stvaramo nešto novo, drukčije, vjerujemo bolje; uvjete za poduzetništvo koje će vratiti dostojanstvo ljudskom radu i stvaranju.

Vrijednosti su središte socijalnog poduzetništva, naglasio je Ranko Milić iz Udruge "Zdravi grad" iz Splita ističući kako su socijalni poduzetnici heroji današnjice, ljudi spremni za promjene i gradnju humanije ekonomije. 

Program u hotelu "Westin" u Zagrebu vodila je Katarina Ivanković-Knežević iz sada novog Minsitarstva rada i mirovinskog sustava. I ona je bila velika podrška socijalnom poduzetništvu kroz svoj rad u Ministarstvu. Najavila je ministra spomenutog ministarstva vjerojatno najboljom mogućom najavom. "Kada smo ministru rekli o čemu se radi, o kakvoj nagradi, projektima, nismo mu morali puno objašnjavati. Socijalno poduzetništvo, idemo u to", odgovorio im je ministar Mirando Mrsić.

 
NAGRADE ZA SOCIJALNO PODUZETNIŠTVO | Poznati finalisti izbora
Saša Bajamić   
Srijeda, 18 Siječanj 2012
Image
Nagrade za socijalno poduzetništvo 2011.

Socijalno poduzetništvo u Hrvatskoj u punom je zamahu. Dokaz tome je i više od četrdeset prijava koje su pristigle na natječaj za godišnju nagradu za socijalno poduzetništvo i socijalnopoduzetničku ideju.

Dio prijavljenih na početku je svog socijalnopoduzetničkog pothvata, nekolicina već postiže odlične poslovne, ali i društvene rezultate, dok se prijavljene ideje odlikuju inovativnošću u poduzetničkom pristupu i obećavaju novu generaciju socijalnih poduzetnika u Hrvatskoj.

Žiri sastavljen od predstavnika Foruma socijalnog poduzetništva, Ministarstva rada i mirovniskoga sustava, Ureda za udruge Vlade RH i Modre niti d.o.o. (koja dodjeljuje novčanu nagradu u iznosu od 20.000 kuna za najbolje socijalno poduzetništvo), nije imao lak posao, ali je u prvom krugu eliminacija odabrao finaliste natječaja za ideju i za socijalno poduzetništvo. U obje kategorije izdvojili su po šest prijava koje se sukladno traženim kriterijima na neki način izdvajaju od ostalih. S nekima su obavljeni i dodatni razgovori, a do donošenja konačne odluke o pobjednicima upoznajte se s finalistima prvog izbora za socijalno poduzetništvo i socijalnopoduzetničku ideju godine.

 
POMAKOV SERIJAL | Socijalnim zadrugarstvom do radnih mjesta (1.dio)
Neda Wiesler   
Utorak, 17 Siječanj 2012
Image
Polako niču socijalne zadruge

Osnivanje socijalnih zadruga u Hrvatskoj polako se prepoznaje kao mogućnost stvaranja novih radnih mjesta, nerijetko za teže zapošljive skupine građana. S obzirom na to da je samo nazivlje „socijalna zadruga“ sve češće u upotrebi, istražili smo što taj naziv sadržajno i znači. O čemu govorimo kada govorimo o socijalnim zadrugama? Prije svega, istaknimo aktualni trenutak: socijalna zadruga je, kao i cijeli sektor socijalnog poduzetništva, još uvijek u procesu afirmiranja.

Socijalna zadruga je poseban tip društvene zajednice i jedna je od najinteresantnijih pojava danas u području takozvane tercijarne djelatnosti. Brojni novi oblici niču u raznim zemljama, a daleko najveći napredak bilježi se u Italiji. Zemlja je to koja može poučiti primjerima iz prakse.

Iako su još samo prije par godina, u cjelokupnoj ekonomiji zemlje, socijalne zadruge predstavljale mali, zanemariv dio, a njihova je djelatnost bila ograničena uglavnom na zapošljavanje hendikepiranih osoba, sada se sa zadovoljstvom može ustvrditi da je na pomolu drugačiji oblik socijalne zajednice, koja širi vlastiti prostor djelovanja i čija praksa pokazuje kvalitetan razvoj i sve veću efikasnost modela, a odvija se u najmanje dva smjera: bavljenje socijalno zdravstvenom i obrazovnom problematikom, s jedne strane, te radom na većem angažmanu osoba sa margine – socijalno isključenih. 

 
U poduzetništvu vrijednosti važne kao i znanje
Željka Mandić   
Utorak, 10 Siječanj 2012
Socijalni poduzetnici preuzimaju rizik i spremni su ostvarivati društvene ciljeve i tako ostvariti i svoj
Ljudi su najvredniji i temeljni kapital

Škola za socijalno poduzetništvo? Kada je Hrvatska u pitanju, zasigurno ćemo još pričekati na njezin osnutak, ali to ne znači da ne možemo posezati za postojećim iskustvima i doznati kako takve školske ustanove funkcioniraju u „kolijevci“ socijalnog poduzetništva, Velikoj Britaniji.

School for Social Enterpreneurs (SSE), sa svojim podružnicama diljem Velike Britanije, zasigurno je jedna od onih koja nudi kvalitetu obrazovnog procesa. Nastoje pružiti cjelovitu obuku kako bi ljudima, potencijalnim socijalnim poduzetnicima, omogućili stjecanje znanja i vještina da koriste svoje kreativne potencijale za poduzetništvo socijalnog obilježja i tako stvaraju društvenu korist.

Razvijaju pojedince i organizacije i to u uvjerenju kako su upravo ljudi najvredniji i temeljni kapital. Programi koji se nude su različiti, no zajednički je kompletan „paket podrške“ koji zadovoljava najšire potrebe socijalnih poduzetnika. 

 
«« Početak « Prethodna 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 Sljedeća » Kraj »»

Stranice 31 - 36 od 132
Ured za udruge Vlade RH Nacionalna zaklada za razvoj civilnoga društva Udruga Linux korisnika Osijek Hrvatski energetski web portal Hrvatski poslovni savjet za održivi razvoj Portal civilnoga društva Zajednica za društveno odgovorno poslovanje Socijalna uključenost Nacionalna mreža za DOP Vaš link ovdje Vaš link ovdje Vaš link ovdje Vaš link ovdje Vaš link ovdje Your ad here Your ad here Your ad here

Forum socijalnog poduzetništva IPA Razvoj ljudskih potencijalaThis project is funded by the European Union