Pomakonline - Magazin za društveni razvitak

Članovi udruge iznimno su kreativni

Do konca 2011. Udruga za promicanje inkluzije postavila si je za cilj zaposliti 33 osobe s intelektualnim teškoćama, koje financira Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi. U sklopu projekta pod nazivom „Volontiranjem do radnih aktivnosti na otvorenom tržištu rada“ zaposleno je šest osoba, koje na svojim radnim mjestima obavljaju radne aktivnosti poput svih ostalih zaposlenika.

Cilj projekta je, kaže Marijana Janković, voditeljica programa zapošljavanja, uz podršku zagrebačke podružnice udruge, interakcija korisnika inkluzije s drugim osobama te da u konačnici budu plaćeni za posao koji obavljaju.

U okviru programa zapošljavanja, neovisno o ovom projektu, posao su u Zagrebu dobila 62 člana Udruge za promicanje inkluzije, dok je u Osijeku zaposlena polovica ukupnog članstva. Njih 18 radi na različitim radnim mjestima.

„Naši članovi provode radne aktivnosti u redovnim radnim uvjetima te primaju novčanu naknadu za svoj rad. Svaki korisnik ima svog radnog asistenta u opsegu koji mu je potreban. Zadovoljni smo jer smo na brojnim primjerima dokazali da i osobe s većim oštećenjima motoričkih i intelektualnih sposobnosti mogu kvalitetno obavljati posao“, kaže Jelena Soudil Prokopec, koordinatorica programa zapošljavanja.

NE formalnom učenju u učionici

Mark Twain jednom je rekao: “Nikada nemojte dopustiti da škola ometa vaše obrazovanje.” Obrazovni program 'Bosonogog' učilišta (Barefoot College) osposobljen je za ukupni razvitak djece na selu, a pismenost je samo jedan njegov dio. Smatraju ga radikalnim odmakom u odnosu na tradicionalni koncept ‘učilišta’ jer potiče praktično ili učenje kroz rad, procese stjecanja znanja i vještina, umjesto da ga prenose kroz formalno učenje u učionici.

U fokusu obrazovanja je buđenje svijesti o okolišu i društveno-ekonomskim i političkim snagama koje dominiraju razvojem. Postignute vještine koje jamče održivi razvitak u ruralnim zajednicama, kao i pismenost, smatraju se važnim za osobni razvitak svakog pojedinca.

Cilj programa je osigurati djeci u ruralnim sredinama dobro ravnotežu pismenosti i obrazovanja, tako da dugoročno svako dijete dobrovoljno može odabrati želi li ostati u selu i raditi za njegov razvitak, umjesto da gleda kako se što prije odseliti.

'Bosonogo' učilište oslanja se na istu filozofiju pri odabiru članova ruralnih zajednica za provedbu obrazovanja u njihovim ruralnim školama. To čine kako bi smanjili ovisnost o izvanjskoj pomoći, kao i reducirali migracije generiranjem zapošljavanja u ruralnim zajednicama. Učilište malo važnosti polaže na urbane stručnjake s diplomama i kvalifikacijama jer većina njih nema strpljenja, sposobnost slušanja drugih, nisu otvoreni za nove ideje ili ne pokazuju poštovanje prema tradicionalnim znanjima i vještinama, i nisu spremni živjeti i raditi u udaljenim krajevima.

U 2012. - Nacionalna strategija

Za socijalno poduzetništvo u Hrvatskoj 2011. godina bila je važna i dinamična. Podsjetit ćemo na neke od događaja koji će biti zapisani u povijest socijalnog poduzetništva u Hrvatskoj. Počeli su treninzi za mentore socijallnog poduzetništva u sklopu projekta Foruma socijalnog poduzetištva (SEFOR) i to u zimskim mjesecima godine koju smo netom ispratili.

Prvi u nizu treninga održan je na zagrebačkom Sljemenu, a otvarajući ga, Sonja Vuković, predsjednica Udruge za kreativni razvoj Slap, istaknula je kako je cilj tog edukacijskog ciklusa stvarati  stručnjake koji će, svojim različitim znanjima i vještinama, biti podrška socijalnim poduzetnicima i razvoju socijalnog poduzetništva u Hrvatskoj.

Podsjećamo, polaznici koji završe i prođu kroz cjeloviti programski sadržaj steći će zanimanje konzultanta/trenera/mentora za socijalno poduzetništvo. Treninzi su redovito nastavljeni u Opatiji, Lužnici...

Važno je krenuti

Koliko god strastveno htjeli promijeniti svijet, ako vam poslovni model 'ne drži vodu' i vaše poduzetništvo zbog toga propadne - nećete pomoći nikome. Ali ako znate da postoji način da ipak nešto promijenite - i pritom zaradite - morate samo dobro promisliti o prvim koracima koji će vas odvesti u tom smjeru.

Dobra je stvar što nove generacije potrošača žele kupovati od poduzeća koja pozitivno utječu na društvo. Znači, postoji obostrani interes: biznisi i klijenti žele isto: činiti dobro i podržavati dobro. Kako onda krenuti? Evo nekoliko savjeta:

1. Pokrenite poduzetništvo koje će imati vrijednost na tržištu, koje rješava stvarni problem

Po tko zna koji put valja istaknuti: i socijalno poduzetništvo je poduzetništvo. A za poduzetnika je najvažniji zadatak prepoznati problem, uvidjeti priliku i stvoriti novi poslovni model koji rješava taj problem. Ako silno želite mijenjati svijet, a pogrešno postavite poslovanje - nećete pomoći nikome.

Kapital za socijalna poduzeća

Prva svjetska burza socijalnog poduzetništva bit će pokrenuta u Londonu uz pomoć novca s neaktivnih bankovnih računa, najavila je britanska vlada. Korištenje tih računa već je od ranije dio "Big Society" plana kojim je britanski premijer najavio "prijenos moći" s vlade na ljude i podržavanje najrazličitijih društvenih inicijativa. Jedna takva je i Social Stock Exchange (SSE). U nju će biti utrošeno 850.000 funti s neaktivnih računa, a burza bi trebala socijalnim poduzetnicima priskrbiti lakši pristup kapitalu.

U sklopu burze bit će uspostavljena burza obveznica i kao sekundarni biznis - burza "startup" investicija kako bi se generirao određeni broj socijalnih tvrtki spremnih za prvi plasman dionica na novoosnovanu burzu.

SSE vjeruje kako će novac biti ključni čimbenik stvaranja uspješnog investicijskog tržišta za socijalno poduzetništvo. Formalno i regulirano tržište društvenog sektora pomoći će u prukupljanju investicijskog kapitala socijalnim poduzećima koja žele rasti.