|
Radno-rehabilitacijskim centrom i pilot programom posredovanja do radne inkluzije |
|
Mirela Buturović
|
|
Ponedjeljak, 08 Kolovoz 2011 |
|
 Razvojem novih modela do zapošljavanja Osnovna potreba svakog čovjeka je dati svoj doprinos zajednici i pokazati svoju individualnost za dobrobit društva u kojem živi. Međutim, osobama s invaliditetom društvo ne pruža jednaku šansu, s obzirom da se na njihov invaliditet gleda kao na otežavajući faktor uslijed kojega nisu u mogućnosti pružiti maksimum u poslu koji obavljaju.
Vrijednim primjerom međusektorske suradnje i poboljšavanja socijalnog zapošljavanja to će na području Splitsko-dalmatinske županije pokušati promijeniti projekt SLID (Socijalna i radna inkluzija osoba s invaliditetom). Njega će provoditi Splitsko-dalmatinska županija u suradnji s Ustanovom za zapošljavanje, rad i profesionalnu rehabilitaciju osoba s invaliditetom DES i Mrežom udruga osoba s invaliditetom Dalmacije. Projekt je financiran iz IPA fonda jadranske prekogranične suradnje, u kojem uz Republiku Hrvatsku sudjeluju partneri iz Albanije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore i Italije. Vodeći partner projekta je Splitsko-dalmatinska županija u suradnji s 11 partnerskih organizacija.
Ukupna vrijednost projekta SLID je oko 2,5 milijuna eura, dok je za partnere iz Splitsko-dalmatinske županije osigurano oko 750 tisuća eura
|
|
|
UDRUGA MI | Socijalnim poduzetništvom za kvalitetniju starost |
|
Dana Jurman
|
|
Subota, 30 Srpanj 2011 |
|
Oko 150 starijih i teško pokretnih osoba u Splitu dobiva svakodnevne usluge poput dostave ručka, pomoći u kući, pratnje liječniku i slično. Još njih 500 korisnici su tjednih usluga socijalizacije za vitalne starije osobe. O svima njima brine stručni tim stvoren kroz partnerstvo
Grada Splita, Centra za odgoj, Udruge MI i neprofitne socijalne ustanove MI centar za pomoć i njegu. Kroz cijeli je program zaposleno i 10 teže zapošljivih osoba. Ovaj socijalnopoduzetnički poduhvat, ali i primjer izvanisnstitucionalnog oblika skrbi o potrebama starijih, proizašao je iz programa Udruge MI iz Splita koja ga provodi od 1998. godine a obuhvaća pružanje pomoći za teže pokretnje starije osobe, te različite društvene aktivnosti za vitalne starije građane Splita, sve s ciljem poboljšanja kvalitete življenja starijih građana.
|
|
|
Je li socijalno poduzetništvo u mračnom srednjem vijeku? |
|
Karolina Krpeljević
|
|
Petak, 29 Srpanj 2011 |
|
 Misija: socijalno poduzetništvo Čim se spomenje srednji vijek prvo na što pomislimo je doba mraka, bolesti, rata i feudalizma. Prava priča je malo kompliciranija. No, srednji je vijek bio doba izazova i eksperimentiranja – razdoblje u kojemu su razvijeni politički sustavi i u kojem se shvaćanje prirode kretalo iz domene misticizma prema znanosti. Bila je to teška era koja je pripremila zapadni svijet za renesansu, znanstvenu revoluciju i prosvjetiteljstvo.
Za stanje socijalnog poduzetništva u današnjem svijetu moglo bi se, na mnogo načina, reći da liči na svoj srednji vijek.
Stvorena je atmosfera iščekivanja
Socijalno je poduzetništvo jači zamah dobilo u prvim godinama novog milenija. Snažne su reakcije izazvale knjige poput one Davida Bornsteina «Kako promijeniti svijet», raspirivane su uspjesima na internetu poput onoga Jeffa Skolla i Pierra Omidayara – na području koje je združilo društvene promjene i biznis. Javnost je bila zainteresirana.
Časopisi i blogovi počeli su raspredati o pričama kao što su «Teach for America», «Kaboom», financijeri su počeli usmjeravati novac u novu generaciju socijalnih poduzetnika, a korporacije prigrlile ideje o društvenoj odgovornosti i «zelenom biznisu». Održavane su razne konferencije gdje su riječ imali nadahnuti pojedinci iz svih društvenih sektora.
|
|
|
Hoćemo li ikada doživjeti socijalnu ekonomiju? |
|
Karolina Krpeljević
|
|
Ponedjeljak, 25 Srpanj 2011 |
|
 Na obzoru ništa novo Svijetu je potrebna promjena. Svi mi koji ovo čitamo to znamo, ali isto tako znamo i da ma koliko jako nešto željeli - to nije garancija da će se želja i ostvariti. Iako smo i pomalo optimistični, činjenice nam ipak ne idu previše na ruku.
Uzmimo za primjer investicije. U svijetu se prije par godina na sva zvona orilo o društveno odgovornom investiranju. No, nije se puno toga promijenilo. Zamah socijalnog investiranja ugasio se i prije nego što je uspio stići u naše krajeve. Svijetlim primjerima smatraju se tvrtke koje vraćaju 3-5% profita natrag u zajednicu kroz programe društvene odgovornosti. Takve se danas mogu nabrojati na prste jedne ruke. I to je relativno dobro, jer 5% (u odnosu na ostalih 95%), realno govoreći i nije neki pretjerano velik iznos.
|
|
|
RUDE | Stari rudnici otvorit će nova radna mjesta i zanimanja |
|
Željka Mandić
|
|
Utorak, 19 Srpanj 2011 |
|
 Čišćenje 365 metara rudnika Kokel Malobrojni su vjerovali da će stari, zapušteni i zatrpani rudnici u malom mjestu Rude, u samoborskom gorju, jednoga dana postati željeno turističko odredište. I da će nekoć zatrpana rudarska okna ponovno otvoriti svoja vrata – dakako, ne više rudarima, nego znatiželjnim posjetiteljima.
Jedan od onih koji je vjerovao jest mještanin i veliki zaljubljenik u ovaj kraj, Josip Lebegner. Donosimo, naime, ovu priču kao primjer dobre prakse koja konkretnim rezultatima svjedoči da ideja, dobro osmišljen projekt i snažni kapaciteti udruge mogu viziju pretočiti u poduzetničku stvarnost. Lebegner je, naime, s puno entuzijazma krenuo u ideju oživljavanja ovih rudnika kao mjesta zanimljivih za posjet. Mjesta koji Rudama neće biti trošak i opasnost, već mogućnost za zaradu i znatiželju posjetitelja.
"Ispočetka nije bilo lako. Prvi koraci uvijek zahtijevaju puno energije, tako je bilo i s ovim projektom. Trebalo je zainteresirati lokalnu zajednicu, pisati projekte prema europskim fondovima, zainteresirati gospodarski sektor; ukratko – uspostaviti međusektorsku suradnju jer bez toga ne ide. Moja je ideja da rudnici postanu mjesto susreta, posjeta, turistička atrakcija ovoga mjesta i zasada, uz puno uloženog truda, idemo u tom pravcu", kaže Josip Lebegner iz lokalnog kulturno-umjetničkog društva „Oštrc“ koje je pokrenulo inicijativu za obnovom rudnika.
|
|
|
MON PERIN: Socijalno poduzetništvo Općine Bale |
|
Eleonora Dukovac
|
|
Srijeda, 13 Srpanj 2011 |
|
 Autokampovi donose značajan prihod S nešto više od 1000 stanovnika i osamdesetak četvornih kilometara površine, istarska općina Bale postala je svojevrstan poduzetnički eksperiment. Priča s elementima socijalnog poduzetništva počinje koncem 2005. godine s udruživanjem lokalnog stanovništva, općine, ali i drugih zainteresiranih za vizionarski projekt „Mon Perin“, koji se temelji na iskorištavanju turističkih potencijala ove male istarske općine i njezinoga priobalja.
Razvoj u održivom smjeru
Projektom je zamišljeno pretvaranje općine u funkcionalnu poduzetničku strukturu koja bi trebala funkcionirati na principima održivog razvoja te racionalnom korištenju prirodnih resursa baljanskog priobalja. Osnivači Mon Perina bili su stanovnici Bala, Općina Bale i takozvani „prijatelji Bala“, odnosno ulagači izvan toga područja. Registrirana je Udruga Mon Perin, potom i istoimena tvrtka registrirana za turizam, ugostiteljstvo, poljoprivredu i poslove s nekretninama. Vizija Plinija Cuccurina, idejnog začetnika Mon Perina i njegovih istomišljenika od početaka je privlačila sve više ulagača zainteresiranih za razvoj toga kraja.
|
|
|
«« Početak « Prethodna 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 Sljedeća » Kraj »»
|
| Stranice 55 - 60 od 109 |